Sastanak stranaka

10.10.2006 10:00   |   3152 prikaza
Političke stranke potpisnice Kreševske deklaracije (HDZ BiH, HDZ 1990, HSP BiH, HKDU, HSS-NHI, NS Radom za boljitak) na danas održanom sastanku u Mostaru, domaćin kojega je bio HDZ1990, zaključile su kako se presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju
"Finci-Sejdić" treba provesti, ali te promjene ustava treba iskoristiti kako bi se iz ustava eliminirale i odredbe koje diskriminiraju i konstitutivne narode. Jer, po postojećem Izbornom zakonu, Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske se ne mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, a Srbi iz Federacije BiH. Potpunom primjenom ove presude svima mora biti omogućeno kandidiranje i biranje na sve funkcije. Isto tako, zaključeno da bi neizravan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu BiH omogućio provedbu ove presude. Izbor u parlamentu bi omogućio kandidiranje i pripadnika nacionalnih manjina, a i osigurao da i hrvatski narod dobije svoga autentičnog predstavnika u Predsjedništvu. Predstavnici stranaka potpisnica Kreševske deklaracije smatraju da se nacinalni klubovi u Domu naroda mogu proširiti s po jednim članom nacionalnih manjina, odnosno ostalih. Nadalje, za svaku odluku u Domu naroda bila bi potrebna većina svakoga nacionalnoga kluba te bi na taj način Dom naroda zbilja postao etnički dom, a ne kao do sada često entitetski. Što se tiče zakona o državnoj imovini, sugovornici su zaključili da nastave razgovor o tom zakonu na sljedećem sastanku. Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provedbu popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod uvjetom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje vlasti prije donošenja novoga ustava BiH. Također, stranke potpisnice Kreševske deklaracije smatraju kako treba omogućiti svim prognanicima izvan BiH, koji se još nisu vratili, da budu popisani kao državljani BiH. Sugovornici su dogovorili da sve hrvatske stranke preko svojih predstavnika u općinama koje su preuzele osnivačka prava nad Radijem Herceg-Bosne, zahtijevati ispunjavanje financijskih obaveza prema tom mediju, a što se tiče HRT-a Mostar ići će se s inicijativom da Grad Mostar ponovno preuzme vlasnički udio od 45 posto u toj medijskoj kući, koji je Grad ranije ustupio Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a koja nikada nije preuzela prava i obaveze zbog protivljenja bošnjačkih stranaka. U slučaju da Grad ne prihvati takvo rješenja, Gradsko vijeće Mostara trebalo bi usvojiti odluku o ustupanju 45 postotnog vlasničkog udjela u HRT-u Mostar kantonima koji su spremni preuzeti prava i obaveze, ili privatnim osobama. Kada je u pitanju formiranje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku na državnoj razini nastavljaju se pripreme za njegovo pokretanje, što podržavaju sve stranke potpisnice Kreševske deklaracije. Razgovarano je i oko mogućeg zajedničkog ovih stranaka nastupa na sljedećim izborima, posebno oko zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a razgovor će se nastaviti na sljedećem sastanku, a do tada će biti jasnije kako će i hoće li se provesti presuda Suda za ljudska prava i hoće li ostati postojeći način izbora članova Predsjedništva.
 
Predstavnici stranaka potpisnica Kreševske deklaracije odredili su 12. Travanja za novi sastanak, a domaćin sastanka bit će HSP BiH.

Izborni program 2016. - 2020.g.